Povratak na: Zalivanje fisura
Zalivanje fisura (Zalivanje griznih površina zuba) predstavlja jednu od najefikasnijih, potpuno bezbolnih i neinvazivnih preventivnih metoda u stomatologiji, namenjenu zaštiti bočnih zuba od nastanka karijesa. Fisure su duboki reljefni udubljenja, brazde i jamice na griznim površinama kutnjaka i pretkutnjaka u kojima se izuzetno lako zadržavaju ostaci hrane i bakterije. Budući da su ova udubljenja često toliko uska da vlakna četkice za zube ne mogu do njih da dopru i temeljno ih očiste, zalivanje stvara glatku, zaštitnu barijeru koja fizički sprečava zadržavanje plaka.
Ako želite da zaštitite zube svoje dece ili potražite preventivne stomatološke usluge za odrasle, na ovoj stranici možete pronaći spisak najboljih dečijih i opštih stomatoloških ordinacija u Beogradu.
Procedura je izuzetno brza, jednostavna i u potpunosti bezbolna, pa ne zahteva upotrebu lokalne anestezije niti brušenje zuba.
Zalivanje se najčešće preporučuje neposredno po nicanju prvih stalnih kutnjaka (šestica), što se obično dešava oko šeste godine života deteta, a kasnije i nakon nicanja ostalih kutnjaka i pretkutnjaka. Pre samog nanošenja zalivača, stomatolog detaljno očisti griznu površinu zuba specijalnom četkicom i pastom bez fluora. Zatim se na površinu zuba nanosi blagi gel koji mikroskopski priprema gleđ, nakon čega se nanosi tečni zalivač. Ovaj materijal je najčešće na bazi kompozitnih smola ili staklo-jonomer helijuma koji često kontinuirano otpuštaju fluor i dodatno jačaju gleđ. Na kraju se materijal stvrdnjava specijalnom polimerizacionom plavom lampom u roku od svega nekoliko sekundi.
Dobro postavljen zalivač pruža višegodišnju zaštitu od karijesa i značajno olakšava svakodnevno održavanje higijene usta.
Materijal ne menja prirodan zagriz niti smeta pri žvakanju hrane, a na redovnim kontrolama stomatolog jednostavno proverava njegovu očuvanost. Ukoliko tokom godina dođe do delimičnog trošenja ili ispadanja zalivača, procedura se može lako i brzo ponoviti.
Iako zalivanje fisura pruža izuzetnu zaštitu griznih površina, ono ne eliminiše potrebu za redovnim i temeljnim pranjem zuba. Naučite dete da i dalje redovno koristi četkicu i pastu sa fluorom kako bi se zaštitile i bočne, dodirne površine zuba do kojih zalivač ne dopire. Izbegavajte prekomerno konzumiranje ekstremno tvrde i lepljive hrane (poput tvrdih bombona, karamela i žvakaćih guma) koja u retkim slučajevima može odlepiti ili oštetiti kompozitni sloj zalivača. Obavezno vodite dete na redovne stomatološke kontrole na svakih šest meseci kako bi lekar proverio da li je zalivač i dalje u potpunosti celovit i funkcionalan.
Najbolje je uraditi zalivanje odmah nakon potpunog nicanja zuba, dok se na njemu još nije razvio karijes - najčešće između 6. i 8. godine za prve stalne kutnjake.
Mogu. Ukoliko mlečni kutnjaci imaju izrazito duboke fisure i dete je pod visokim rizikom od nastanka karijesa, zalivanje mlečnih zuba je odlična preventiva.
Zalivač fisura može trajati na zubu od 3 do 5 godina, pa i duže, u zavisnosti od navika u ishrani i higijeni.
Ako deo zalivača otpadne, to mesto se na redovnoj kontroli kod stomatologa očisti i jednostavno dopuni novim slojem materijala bez ikakvog bola.
Ne. Zalivači su najčešće bele boje, bezbojni ili blago nijansirani u boji zuba, pa su potpuno neprimetni tokom govora i smeha.