Kada je izgrađena, palata "Albanija" bila je prvi soliter u prestonici i najviša zgrada na Balkanu. Predstavljala je simbol modernizacije i novog doba kome je Beograd hrlio i, kao takvo, ovo zdanje je smešteno u samo srce grada.

Zgrada je podignuto na mestu gde se prethodno nalazila legendarna kafana "Albanija", duša boema onog vremena koja je srušena 1936. Dve godine kasnije, zemljište je otkupila Hipotekarna banka Trgovačkog fonda Kraljevine Jugoslavije i raspisala konkurs za izgradnju novog objekta čijem će imenu kumovati stara kafana. 

Foto: Pinterest / Ksenija Stojadinović - Palata "Albanija" u izgradnji

Uslovi konkursa

Hipotekarna banka bila je veoma izričita – očekivali su da zgrada mora predstavljati "monumentalan građevinski objekat, s obzirom na oblik, vrednost i prometnost mesta na kome treba da bude podignuta". Planirano je da zgrada služi za rentu, ali se nije tražio hotel i zahtevano je da postoji "najmanje 10 dućana i dva stana sa po dve sobe za čuvare zgrade". Posebno je traženo konstruktivno rešenje koje će omogućiti laku i jeftinu izmenu namene pojedinih prostorija i da, pritom, ima sedam spratova uz prizemlje i mezanin.

Kako se radilo o grandioznom projektu, čak 84 arhitekata je ponudilo na konkursu svoje rešenje.

Avaj, niko nije osvojio prvo mesto jer, kako je žiri naveo, "nijedan od nacrta ne zadovoljava i ne može biti primljen bez znatnijih izmena".

Drugu nagradu osvojili su zagrebački arhitekti Branko Bon i Milan Grakalić. Njihovo rešenje je prihvaćeno, ali uz obavezu da naprave određene izmene. Međutim, postojao je još jedan problem. Bon i Grakalić, u tom trenutku, još nisu bili ovlašćene arhitekte, tako da ih je morao zastupati arhitekta Miladin Prljević koji je naveden kao ravnopravni autor palate "Albanija", mada se ne može sa sigurnošću tvrditi da li jeste ili nije i sam učestvovao u pravljenju izmena na projektu objekta. Inače, u kasnijim decenijama biće vođene silne rasprave oko toga ko je od projektanata imao kakve i kolike zasluge.

Foto: Pinterest / Ljilja Đokić Pogled na palatu "Albanija" u izgradnji iz Čumićevog sokaćeta, 1939. 

Komšijama nije sve jedno 

Iako su prošle dve godine od rušenja kafane "Albanija", Beograđanima ova rana još nije zacelila u potpunosti. A onda, kao grom iz vedra neba, saznaše vest da će tu biti podignuta nekakva ogromna palata kakvu još svet nije video.

I nije im bilo sve jedno. "Pa tu je loš teren, ne može tu da se gradi na veliko. Urušiće se sve i još će povući sve ove kuće okolo za sobom", pričalo se po čaršiji.

Na sve to, kopanje temelja buduće palate "Albanija" dovelo je do fantastičnog otkrića – pronađeni su skeleti mamuta i čoveka koji su najverovatnije poginuli u međusobnoj borbi.

Međutim, umesto radoznalosti, ova činjenica je podstakla sujeverije pa su počele da kruže glasine o ukletoj grobnici i uznemirenim duhovima koji "neće pustiti da sve to samo tako prođe i da im se uznemirava grob". Čak je bilo i nekoliko protesta protiv gradnje objekta sa obrazloženjem da će, zbog podzemnih voda, građevina pasti na pučanstvo.

Na ove primedbe, statičar Đorđe Lazarević, jedan od projektanata palate "Albanija", imao je duhovit odgovor: "Sve je u redu, samo što je prizemlje sišlo u podrum".

A neimari su radili. Vredno i uporno pratili su projekat, postavili skelet od betonskih stubova kojim je ublažen pritisak na zemljište, rešili problem sa podzemnim vodama i ređali sprat po sprat. Godinu dana kasnije, 20. oktobra 1939. godine palata "Albanija" bila je završena i spremna za veliko otvaranje. Sve u rekordnom roku.

Foto: Miloš Damnjanović - Palta "Albanija" ima svoju bliznakinju, kuću Siniše Zdravkovića na ulgu Pop Lukine i Topličinog venca. Treća zgrada sličnog izgleda, Mitićeva palata na Slaviji, nikada nije izgrađena

Zelenkasta lepotica

"Kako sad zelenkasta kad je palata "Albanija" bela?", možda se pitate. E, pa nije oduvek bilo tako.

Na dan predstavljanja palata je otkrivena Beograđanima. Ostali su bez daha pred blještavim zdanjem visokim 53 metara koje je bilo obloženo zelenkastim italijanskim mermerom "ćipolino".

Sa svojih 13 nadzemnih i 4 podzemna sprata i 8.000 kvadrata izgrađenih u stilu art deckoa, palata "Albanija" oduzimala je dah. Odjednom, svi su zaćutali pa su i, do juče, najveći protivnici nove zgrade, morali da priznaju koliko je velelepna i impresivna palata "Albanija".

Zelenoj lepotici nije bilo suđeno da dugo zadrži svoje ruho.

Naime, tokom okupacije Beograda u Drugom svetskom ratu, palata "Albanija" bila je štab Organizacije Tot (bila je zadužena za izvođenje građevinskih projekata), a nemački oficiri su od podzemnih spratova napravili sklonište i tu su se sklonili tokom savezničkog bombardovanja grada na Uskrs 1944. godine.

Tada je bomba teška pola tone pogodila ovaj objekat, ali ga, srećom, nije srušila već samo oštetila, odajući počast statičaru Lazareviću koji je napravio fantastičan posao sa ovom zgradom.

Foto: Wikipedia - Prilikom savezničkog bombardovanja 1944, palata je doživela značajnija oštećenja

Dana 20. oktobra 1944. godine, na zgradi je istaknuta jugoslovenska zastava sa petokrakom kao znak da su Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije i Crvena armija oslobodile Beograd od nemačkih okupacionih snaga.

Posle rata oštećenja na zgradi su sanirana, a zatim je, krajem 50-tih godina prošlog veka sprovedena potpuna obnova palate "Albanija". Tada je sa nje uklonjen "ćipolino" pošto su mermerne ploče počele da se klate i pretile da padnu na prolaznike, a ova "beogradska frajla" dobila je novu belu haljinu.

Osamdesetih je postojao plan da palata "Albanija" bude proširena, ali je situacija u zemlji raspršila takve planove, dok je objekat, kao jedno od najznačajnijih ostvarenja jugoslovenske moderne arhitekture, 1984. godine proglašen za spomenik kulture.