Prvo "spavaonica", zatim se nađe u stalnoj postavci muzeja kao predstavnik "beogradska škola stanovanja" u Njujorku i još pride proglase je za kulturno istorijsku celinu. Gde to ima? Na Novom Beogradu!

Sredinom sedamdesetih godina prošlog veka, leva obala Save počela je polako da dobija svoj današnji oblik kroz izgradnju popularnih blokova. Odmah su dobili epitet "betonske spavaonice", da bi se u poslednjih dvadesetak godina "obogatili" nebrojnim kvadratima poslovnog prostora, Arenom, hotelima. Nekada su reke automobila u jutarnjima satima hitale preko mostova prema desnoj obali Save, a posle podne se vraćale. Danas su kolone na Gazeli i Brankovom mestu u jutarnjim i popodnevnim satima, i u jednom i u drugom pravcu, gotovo identične.

Uloga komunista i Nesvrstanih u razvoju NBG 

Izgradnja Centra Sava predstavljala je na neki način prekretnicu u izgradnji modernog dela jugoslovenske prestonice. Bio je to, uz izgradnju zdanja Saveznog izvršnog veća (danas Palate Srbija ) i hotela Jugoslavije, očit pokazatelj da se Beograd "ozbiljno" širi u Srem.

Izgradnja Centra Sava trajala je tri godine, od 1976. do 1979, a izgrađen je po zamisli arhitekte Stojana Maksimovića koji je bio i šef konstruktorskog tima. Stanovnicima novobeogradskih blokova ostalo je u sećanju, a pogotovu 23, 22. i 21. bloku, kako se uobličavao prostor gde je građen, za ondašnje, a bogami i za današnje, prilike velelepni centar.

Velika dvorana je izgrađena 1978. godine, a prvi skup u njoj je bio XI kongres SKJ održan u junu 1978, a ministarska konferencija Nesvrstanih mesec dana posle. Ostala je priča kako je Centar Sava uoči okupljanja lidera slobodnog sveta, gotovo preko noći ozelenio, dobio poodrasla stabla i tepihe trave. Stabla i danas stoje, bar neka od njih, a trava ko trava.

Foto: Petar Minić

21, 22, 23

Prvi blok koji je projektovan je Blok 21 koji je građen u periodu od 1962 .do 1969. godine. Planiran je za 10.000 stanovnika, jedan manji grad, a izgrađeno je više od 2.350 stambenih jedinica. Pored solitera, koji su danas na vrhovima "zakićeni" reklamnim porukama, karakterišu ga i zgrade male spratnosti. Među njima se ističe zgrada dužine gotovo kilometar, koja nosi epitet najduže zgrade u zemlji, sa 62 ulaza.

Ovo zdanje je delo projektantske grupe "Beogradskih pet", na čijem je čelu bio čuveni arhitekta Mihailo Čanak. Kako je to i običaj kod nas, kad je nešto "naj", ponese i razna imena. Zovu je i "Lamela" i Meander", a pomalo joj najviše odgovora "Kineski zid". Izgrađena je pod uticajem trenda koji je pokrenuo jedan od najvećih svetskih arhitekata 20. veka Le Korbizije, a u istoriji arhitekture nazvanim brutalizam. U zgradu bi moglo da se smesti stanovništvo Crne Trave i Trgovišta zajedno. Izgrađena je kao četvorospratnica, plus terasa delom pokrivena stanovima, bez liftova i ima 795 stambenih jedinica. U njoj živi oko 3500 ljudi. I još malo statistike, pa zgrada ima 6380 vrata i 5152 prozora.

Foto: Bing Maps

Blok 22 građen je od 1969. do 1976. godine i spada u kategoriju gde su najuspešnije primenjena rešenja beogradske škole stanovanja. Blok br. 23 sa 2100 stanova građen je kada i blok 22 za oko 8.000 stanara. Za njega kažu da je simbol "brutalističke arhitetkture", sa fasadom koju su nazvali i "betonskim barokom". Projektanti su arhitekata Aleksandra Stjepanovića, Božidara Jankovića i Branislava Karadžića. Svi blokovi građeni su kao investicija Jugoslovenske narodne armije.

Onako, "od oka" u 23. bloku u zgradama "petici” i "šestici, u četiri solitera i lamelama živi desetak hiljada ljudi, jedan mali grad. Ali sa kompletnom infrastrukturom: zelenim površinama, osnovnom školom sa bazenom i sportskom salom, vrtić i jaslice, poštom, samoposlugom i nekoliko STR, restoranom i neizbežnom kafanom "Nanom", frizerajima, bankom, nekada i bibliotekom, mesarom, tri basket terena, dva za mali fudbal, dva za odbojku, 4 teniska terena, garažama i parkng mestima (koja su postala dragocenost od kada je NBG prestao da bude spavaonica)... svim onim sadržajima koji su potrebni jednom od novobeogradskih blokova. Istina, na parkovskim površinama trebalo bi obnoviti, zasaditi i po neko drvo jer ih iz godine u godinu ima sve manje i manje. 

Nastavak:

Znate li da postoji beogradska škola stanovanja? - Od soc-realističkog brutalizma do njujorške MOMA-e