Povratak na: Paste
Paste (italijanska testenina) predstavljaju jedan od najomiljenijih i najrasprostranjenijih kulinarskih simbola na svetu. Iako recept za samu testeninu sadrži samo bazične sastojke, magija leži u savršenom kombinovanju sa bogatim sosovima, svežim začinskim biljem i vrhunskim sirevima.
Ako su i vama potrebne najukusnije paste ili vrhunski italijanski restorani, na ovoj stranici možete pronaći spisak mesta i restorana u Beogradu.
Svaki italijanski šef kuhinje će vam reći da uspeh jela u velikoj meri zavisi od načina kuvanja same testenine. Izraz al dente u bukvalnom prevodu znači "na zub" i označava idealan stepen kuvanosti.
Pasta ne sme biti prekuvana, mekana i lepljiva, već mora zadržati blagu čvrstinu i otpor pod zubima kada je zagrizete. Da biste postigli ovaj efekat, kuvanje prekinite minut ili dva pre vremena označenog na pakovanju, jer će testenina nastaviti da se termički obrađuje onog trenutka kada je prebacite u topao sos. Takođe, zapamtite zlatno pravilo: pasta se kuva u velikoj količini ključale i obilno posoljene vode, a ispiranje hladnom vodom nakon ceđenja je strogo zabranjeno jer ispira dragoceni skrob.
Italijanska kuhinja poznaje stotine različitih oblika testenina, a svaki oblik je dizajniran sa namerom da savršeno "uhvati" i zadrži određenu vrstu sosa.
Karbonara (Carbonara): Rimski klasik koji se tradicionalno pravi sa špagetama, hrskavim sušenim svinjskim obrazom (gvanćale) ili pančetom, žumancima i obiljem pekorino romano sira. Pravi se bez kapi pavlake za kuvanje!
Bolonjeze (Bolognese): Bogat i gust sos od mlevenog mesa, crnog luka, šargarepe, celera i paradajza, koji se tradicionalno služi uz šire rezance (taljatele) jer oni lakše nose težinu mesa od tankih špageta.
Arabiata (Arrabbiata): Pikantna opcija za ljubitelje ljutih nota, gde se ljuta papričica i beli luk krčkaju u gustom sosu od pelata, a najčešće se kombinuje sa kosom testeninom (pene).
Pesto Đenoveze (Pesto Genovese): Osvežavajući zeleni sos poreklom iz Đenove, napravljen od svežeg bosiljka, pinjola, parmezana, belog luka i kvalitetnog maslinovog ulja.
Ako želite da vaša pasta kod kuće ima onaj prepoznatljivi salonski, sjajni i svilenkasti izgled kao iz najboljih restorana, nikada nemojte prosuti svu vodu u kojoj se testenina kuvala. Ta voda je puna oslobođenog skroba i deluje kao prirodni emulgator. Kada pastu prebacite u tiganj sa sosom, dodajte jednu do dve kutlače ove "skrobne vode" i sve energično promešajte na jakoj vatri. Voda i masnoća iz sosa će se povezati u savršeno kremastu, homogenu emulziju koja će se idealno zalepiti za svaki komad testenine.
Suva pasta se pravi od krupnog pšeničnog griza (durum pšenice) i vode, ima dug rok trajanja i zadržava čvršću teksturu (al dente). Sveža pasta se pravi od mekog brašna tipa 00 i jaja, meša se ručno, kuva se izuzetno brzo (1-3 minuta) i ima nežniju, bogatiju teksturu.
Kao glavni obrok, standardna mera za suvu pastu iznosi oko 80 do 100 grama po osobi. Kada se skuva, težina testenine se otprilike udvostruči jer upije vodu. Za svežu pastu sa jajima, mera je nešto veća – oko 120 do 150 grama po osobi.
Ispiranjem hladnom vodom skidate površinski sloj skroba koji je ključan da bi se sos zalepio za testeninu. Takođe, hladna voda trenutno hladi pastu, pa sos neće moći lepo da se sjedini sa njom u tiganju. Jedini izuzetak su paste koje se pripremaju za hladne salate.
Njoke se često nalaze na meniju zajedno sa pastama, ali one tehnički predstavljaju vrstu knedli. Pravu se od kuvanog krompira, brašna i jaja. Izuzetno su mekane i vazdušaste, a odlično se slažu sa gustim sosovima od sira (poput gorgonzole) ili paradajza.
Jedini način da sprečite lepljenje jeste da koristite veliku šerpu sa puno vode (pravilo je 1 litar vode na svakih 100 grama paste) i da promešate testeninu odmah čim je ubacite u ključalu vodu, kao i još nekoliko puta tokom prvih nekoliko minuta kuvanja.