Završavamo našu alternativnu šetnju po beogradskim toponimima... 

Beograd na dlanu kod Geneksa

Pošto vam u vidno polje ulazi iako ste od nje kilometrima daleko, čuvena kula Geneks (iliti Zapadna Kapija Beograda) nije od lokaliteta koje ćete lako zaobići. Kao simbol eks-jugoslovenskog privredno-ekonomskog prosperiteta, „Generaleksport“ je u neka bolja vremena bio među najmoćnijim korporativnim divovima.

Toliko da je s početka kobnih ’90-tih izgledalo kao da ga ni sveopšta ratna destrukcija ne može zaustaviti. Sa 6 i po hiljada zaposlenih, „Geneks“ je te godine imao profit od vrtoglavih 6,8 milijardi dolara.

I na vrhu elitni rotirajući restoran, koji se nikada nije zarotirao.

Jer, rotacioni mehanizam bio je preskupa stavka čak i za tadašnje čelnike kompanije. Stoga niko od odabranih gostiju nikada nije doživeo da, vrteći se polagano u krug, sa 119 metara visine osmotri prestoničku panoramu.

Doduše, i gosti su se uskoro počeli rasipati. Od 1996. godine, „Geneks“ doživljava sudbinu poput nekadašnje privredne sile Jugoslavije. Od njega je ostala kula sa 16.000 kvadratnih metara ispražnjenog poslovnog prostora, jedna stambena polovina, nekolicina radnika uposlenih na održavanju zgrade i ogroman parking.

 

Elitni krug Dvojke

Zamislite jedan mehur i u njemu izvesne subjekte, ponešto drugačije od onih van mehura.

Kada bi taj mehur imao granicu (kao što je i ima), nju bi činila trasa tramvaja broj 2, povezujući Dorćol, Savamalu, Vračar i Palilulu. Tako ova trasa zaokružuje lokalitet naziva Stari Grad, a numeracija pomenutog tramvaja poslužila je kao prikladna za imenovanje „Kruga Dvojke".

Posledično su se i subjekti razdelili u one što žive u krugu i izvan njega. Primerice, Krug Dvojke su po pravilu naseljavali „starosedeoci“: izvorni Beograđani sa izvornim beogradskim korenima do petog, šestog ili sedmog kolena. U međuvremenu, migracije stanovništva uslovile su i izvesne demografske varijacije, te su se (nezavisno od granica kruga) među Beograđanima počeli mešati „stari“ i „novi“.

Avaj, ma kojoj od dve varijacije pripadali, simptomatično je što u Krugu Dvojke pretenduju biti oni uticajniji, ili oni koji to već jesu. Neuticajni tako postaju simbolično izopšteni, čemu svakako doprinosi i to što boravak u Krugu Dvojke iziskuje solidniji materijalni status.

Stoga su se pojedini Beograđani vremenom otisnuli u ekonomičnije gradske krugove. Samim tim i okviri Kruga Dvojke donekle su se proširili, no uprkos svim manje-više spontanim širenjima, on ostaje nalikovati mehuru gde prebivaju subjekti ponešto drugačiji od onih van njega.

Topčiderska Zvezda

Smešten tačno na granici između Senjaka i Dedinja stoji kružni tok Topčiderska Zvezda. Prepoznaćete ga čim ugledate tri metalne žirafe u kojima leti rastu biljke, a zimi ih kiti sneg.

Ovo je važan orijentir za sve koji žele da posete Milošev konaka i vekovne platane ili ih put nanosi ka ambasadama i elitnim rezidencijama Dedinja i Senjaka.

Čuburski Gradić Pejton

Kada je počela ispisivati stranice svog budućeg bestselera, Grejs DeRepentinji nije ni slutila da će njegov naziv inspirisati stanovnike metropole s druge strane sveta.

Iz bestselera se potom izrodila istoimena serija, čijih 514 epizoda se u SAD emitovalo do 1969. godine. Godinu dana kasnije, u Beogradu kraj Čuburskog parka niče jedna pitoma drvena košnica.

Veza između ova dva događaja nije na prvi mah očigledna – sem ako znate da je sredinu ‘70tih u eks savezno-federativnoj republici obeležila sveopšta pomama za sapunicom „Gradić Pejton“. Zanatlije iz Zanatskog Centra Vračar, doduše, nisu delile mnogo sličnosti sa utučenim američkim domaćicama. No, Čuburci su se dosetili da interesantno arhitektonsko rešenje spoje sa ondašnjim TV trendovima.

Tako je i projekat Ranka Radovića dobio svoj dobro znani nadimak. I mada će znatiželjni namernik zasigurno uočiti da je vremenom izgubio ponešto od svog sjaja, na 40. mu rođendan vračarske zanatlije ipak su ga ulepšale spomen tablom sa mudrim rečima beogradskog arhitekte: 

„Vreme koje sami stvorimo svojim smislenim i stvaralačkim životom trajno je i neiscrpno.“

Pogledajte i:

Alternativni rečnik pojmova beogradskih toponima (I) – gde su se sastajali vukovci i kako stići „u dva’ezdevetog“

Alternativni rečnik pojmova beogradskih toponima (II) - kako se odlazak "kod Cvetka" može završiti letovanjem na Dekintosu

Alternativni rečnik pojmova beogradskih toponima (III) – zbog čega nisu isti silicijum i silikon

Kao inspiracija za ovaj feljton poslužio je Rečnik beogradskih toponima.