Nastanku ženske, a kasnije i mešovite škole koja će prerasti u čuvenu Petu beogradsku gimnaziju, prethodila je velika borba. Više puta zatvarana zbog ratova, menjala je svoja boravišta dok konačno nij...
Gledajući seriju “Černobilj” zasigurno ste imali pomešana osećanja tuge, bola i gorčine. U sećanje su vam navrle slike iz onog vremena kada smo jeli samo jaja u prahu, sklanjali se od sunca i kiše, pi...
Može li se i danas od tog davnašnjeg duha Čubure ponešto naslutiti?
Sem izbledelih sećanja i istorije u tragovima – teško. Nekadašnji identitet Čubure polagano je počeo iščezavati sredinom prošlog st...
Dečja graja i bat košarkaške lopte odjekuju duž Orlovića Pavla. Uz zvuk trenja plastike o beton, povremeno ih prekida lavež.
Okrenut grupi zajapurenih košarkaša, smirenog, gotovo stoičkog izraza lica...
Beograd je tokom svoje duge istorije često bio na braniku kultura i religija, granica sudara imperija i civilizacija. Zbog toga je bio i važan verski centar. U njemu su se smenjivali hrišćanstvo i isl...
Strma ulica koja deli Voždovac i Vračar na Dušanovac, Pašino brdo i Šumice i spaja ga sa Vračarom, ime je dobila po čoveku neobične i kratke životne priče, koji niti se zvao Milenko, niti se prezivao...
30.000 gledalaca kojima je visokooktanski benzin zamenio krv. Brujanje motora, škripa guma na usijanom asfaltu i frenetično navijanje koje ispunjava vazduh. Ovako je izgledalo beogradsko Ušće 30. apri...
Ako je neko mesto u Beogradu ispunjeno tajnama i ožiljcima novije istorije, onda je to zasigurno Beli dvor na Dedinju. I dok tajne svojih stanara čuvaju zidovi kraljevskog dvora, ožiljci, o kojima ćem...
Te 1832. godine Beograd je još podsećao na tursku varoš, a na vrata mu je već uveliko kucala Evropa. I ne bilo kakva Evropa, već ona kolonijalna nad kojom sunce nikada ne zalazi. Predstavnik joj beše...
U prvim decenijama XX veka, odnosi Srbije i Francuske bili su u stalnom usponu. Kao izraz podrške koju je Francuska davala novostvorenoj državi Južnih Slovena, 1923. godine odlučeno je da se pristupi...
Na spisku ulica koje Beograđanima "lome jezik” i zadaju muku, nalazi se i Poenkareova ulica. Često pogrešno navođena kao "Poenkerova", "Ponkerova" ili pa čak "Pankerova", ova ulica za čije izgovaranje...
Jovan Sekulić bio je naš istoričar umetnosti, osnivač i dugogodišnji direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Kao jedan od najznačajnijh srpskih i jugoslovenskih kulturnih radnika,...
Kada je na praznik Svetog Andreja Prozvanog, 13. decembra 1806. godine, grupa ustanika prošla kroz Sava kapiju, Beograd je posle skoro četiri veka prešao u srpske ruke. Mesec dana kasnije, Beogradsku...
Duž jednog od najpoznatijih beogradskih šorova, na potezu od jedva pola kilometra, iz dekade u dekadu opstaje neobična izložba. Uz stalnu postavku, njeni eksponati služe na izvol’te svakome ko procunj...
Ovo je gradska priča o PKB-ovim crvenim kioscima i bezbrižnom Beogradu koji je mirisao na čuvene viršle. Radnice u plavom su ih 70-ih i 80-ih godina spremale gladnim Beograđanima i ulepšavale im svako...
Pitanje je kako bi Beograd danas izgledao da nije bilo delatnosti jednog od najznačajnijih beogradskih i srpskih graditelja u periodu između dva rata, arhitekte Aleksandra Đorđevića. U svom impresivno...
Smeštena na nekadašnjem Zapadnom Vračaru, u Birčaninovoj 11, Ambasada Italije u Beogradu, predstavlja simbol prijateljskih, ekonomskih i kulturnih veza između Srbije i Italije. Ove veze uspostavljene...
Početkom dvadesetih godina 19. veka, knez Miloš već je važio za apsolutnog vladar Srbije. Ovo mu je pošlo za rukom zahvaljujući blagom odnosu prema Srbima, i samom Milošu, beogradskog vezira Marašli-a...
Smeštena u neposrednoj blizini najstarije zemunske crkve, Nikolajevske crkve, i u jednoj od najstarijih ulica starog jezgra Zemuna, nalazi jednospratna porodična kuća istaknutog srpskog matematičara i...
Beše to s proleća 1903. godine, a u Beogradu se, u neposrednoj blizini Kraljevskog dvora, otvorio prvi fotografski atelje. Prestonica je, doduše, u to vreme već imala radnje u kojima su fotografi brus...
Prema geološkim istraživanjima, dobar deo Beograda mogao bi da koristi termalne izvore zimi za grejanje, a leti za rashlađivanje. O turističkim, banjskim potencijalima da i ne govorimo. Naime, na teri...
Prolazeći centrom Beograda, prolazimo pored mnogih zgrada, ne znajući da je njihov autor upravo arhitekta Aleksej Brkić. Ovaj čuveni arhitekta ima posebno mesto u srpskoj modernoj gradnji i karakteriš...
U zavisnosti kojoj generaciji Beograđana pripadate, prolaz između dva trga - Terazija i Nikole Pašića, pamtite po različitim stvarima. Dok najmlađe prepoznaju Bezistan po restoranima brze hrane i tezg...
Negde približno na sredini Terazijske ulice, na mestu gde se s njom susreće Trg Nikole Pašića, popreko se gledaju jedna stara i jedna (po izgledu) novija zgrada. Izbijete li na sam početak ulice, stiž...