Zatvori

Pravopis: Promene reči

U ovoj kategoriji naći ćete odgovore na zabune vezane za bilo kakve promene reči, po padežima, licima, vremenima, glasovne promene i slično.

  • Predčas, prečas ili pretčas?
    Odgovor: Pravilno je pretčas zbog jednačenja po zvučnosti.

  • Otkud ili Odkud?
    Pravilno je “otkud”.

  • Podsmevati ili potsmevati?
    Pravilno je podsmevati – ovo je izuzetak od pravila jednačenja suglasnika po zvučnosti.

  • Prethodni ili predhodni?
    Pravilno je prethodni, zbog jednačenja suglasnika po zvučnosti.

  • Izuzeci ili izuzetci?
    Pravilno je izuzeci. Reči koje imaju nepostojano a u nominativu jednine i genitivu množine gube t i d u svom nominativu množine. Još primera: dodaci, počeci, preci, zadaci...

  • Potpisati ili podpisati?
    Pravilno je potpisati – jednačenje po zvučnosti.

  • Potsetiti ili podsetiti?
    Piše se podsetiti.

  • Odštampati ili otštampati?
    Pravilno je odštampati i to je izuzetak od pravila jednačenja po zvučnosti.

  • Greški ili grešci?
    Pravilno je grešci.

  • Trenuci ili trenutci?
    Pravilno je trenuci.

  • Potpredsednik, podpretsednik, potpretsednik?
    Pravilno je potpredsednik.

  • Odprilike ili otprilike?
    Pravilno je otprilike.

  • Telefonistkinja ili telefoniskinja?
    Pravilno je telefonistkinja.

  • Umesan ili umestan?
    Pravilno je umestan.

  • Absolutno ili apsolutno?
    Pravilno je apsolutno. Iako u svom latinskom obliku reč glasi absolutum, kod nas se vrši jednačenje po zvučnosti te “b” prelazi u “p”.

  • Apsorpcija ili absorpcija?
    Pravilno je apsorpcija. Jednačenje po zvučnosti.

  • Bajki ili bajci?
    Pravilno je bajci, slično kao i majci.

  • Daski ili dasci?
    Pravilno je dasci.

  • Korišćen ili korišten?
    Oba su pravilna.

  • Majkin ili majčin?
    Oba su pravilna.

  • Odbranbeni ili odbrambeni?
    Pravilno je odbrambeni.

  • Osvetlenje ili osvetljenje?
    Pravilno je osvetljenje.

  • Pejzaž ili pejsaž
    Pravilno je pejzaž.

  • Plomba ili blomba?
    Pravilno je plomba.

  • Želuci ili želudci?
    Pravilno je želuci.

  • Završeci ili završetci?
    Pravilno je završeci.

  • Abstraktno ili apstraktno?
    Pravilno je apstraktno. Vrši se jednačenje po zvučnosti.

  • Bacil ili bakcil?
    Pravilno je bacil, po latinskoj reči bacillus.

  • Beskorisna ili bezkoristna?
    Pravilno je beskorisna. T se gubi u suglasničkoj grupi “stn” u najvećem broju slučajeva.

  • Beskontaktno ili bezkontaktno?
    Pravilno je beskontaktno, zbog jednačenja suglasnika po zvučnosti.

  • Bezvučni ili bezzvučni?
    Pravilno je bezvučni. Kada se u našem jeziku dva ista suglasnika nađu zajedno, najčešće se jedan od njih ispušta. Izuzeci su reči u superlativu sa udvojenim “j” (najjači) i mimo toga reči gde je oba suglasnika moraju sačuvati da se ne bi izgubilo značenje (vannastavne aktivnosti).

  • Besmrtan ili bezsmrtan?
    Pravilno je besmrtan. Vrši se jednačenje po zvučnosti pa “z” prelazi u “s”, dajući nam duplirano “s” te jedno od njih ispuštamo.

  • Bivolčić ili bivočić?
    Pravilno je bivolčić.

  • Vašington ili Vašinkton?
    Pravilno je Vašington. Ne vrši se jednačenje po zvučnosti jer je reč stranog porekla.

  • Stanbeni ili stambeni?
    Pravilno je stambeni – “n” prelazi u “m” zbog jednačenja po mestu izgovora.

  • Sretan ili srećan?
    Pravilna su oba.

  • Sredstvo ili sretstvo?
    Pravilno je sredstvo i ovo je izuzetak od pravila jednačenja po zvučnosti.

  • Peku/Peču, peci/peči i slično?
    Pravilno je peku i peci.

  • Ovlašćenje ili ovlaštenje?
    Pravilna su oba.

  • Podstanar ili potstanar?
    Pravilno je podstanar.

  • Podelak ili podeljak?
    Pravilna su oba, ali ne i podeok.

  • Opredeljenje ili opredelenje?
    Pravilno je opredeljenje.

  • Odpadak ili otpadak?
    Pravilno je otpadak.

  • Odprilike ili otprilike?
    Pravilno je otprilike.

  • Neuporedljivo ili neuporedivo?
    Koriste se oba.

  • Žnjela ili žela?
    Koriste se oba.

  • Nezamenjiv ili nezamenljiv?
    Oba su prihvatljiva.

  • Maskembal ili maskenbal?
    Pravilno je maskenbal. Ovu složenicu smo preuzeli iz nemačkog jezika, a kako se “n” u njoj našlo na granici reči od kojih se sastoji, ostaje nepromenjeno.

  • Mislilac ili mislioc?
    Prevodilac ili prevodioc?

  • Stonjak, stolnjak ili stoljnjak?
    Pravilno je stolnjak.

  • Potsetiti ili podsetiti?
    Piše se podsetiti.

  • Poljupci ili poljubci?
    Pravilno je poljupci, zato što je “b” iz “poljubac” došlo u kontakt sa “c” te je izvršeno jednačenje po zvučnosti.

  • Odkad ili otkad?
    Pravilno je otkad zbog jednačenja po zvučnosti.

  • Greški ili grešci?
    Pravilno je grešci.

  • Marketinški ili marketiški?
    Pravilno je marketinški.

  • Majci ili majki?
    Koriste se oba.

  • Ljutstvo ili ljudstvo?
    Pravilno je ljudstvo.

  • Lizi ili ligi?
    Pravilno je ligi.

  • Lenkin ili Lenčin?
    Pravilno je Lenkin.

  • Lenci ili Lenki?
    Pravilno je Lenki.

  • Obrasci ili obrazci?
    Pravilno je obrasci.

  • Obestan ili obesan?
    Pravilno je obestan.

  • Pariški ili pariski?
    Pravilno je pariski.

  • Rasformirati ili razformirati?
    Pravilno je rasformirati.

  • Ravnodnevnica ili ravnodnevica?
    Koriste se oba.

  • Knjizi ili knjigi?
    pravilno je knjizi.

  • Tešnji ili tesniji?
    Pravilno je tešnji.

  • Televiziski ili televizijski?
    Pravilno je televizijski.

  • Cušpajz ili ćušpajz?
    Pravilno je cušpajz.

  • Daski ili dasci?
    Pravilno je dasci.

  • Dečji ili dečiji?
    Oba su pravilna, mada pravopisi preporučuju dečji kao pravilniji.

  • Dijagnostikovan ili dijagnostifikovan?
    Pravilno je dijagnostikovan.

  • Lezbejka ili lezbijka?
    Pravilno je lezbijka.

  • Nokdaun ili nogdaun?
    Pravilno je nokdaun – ovo je izuzetak od pravila jednačenja suglasnika po zvučnosti.

  • Živeti ili živiti.
    Pravilno je živeti.

  • Bezžični ili bežični?
    Pravilno je bežični. Pošto zbog jednačenja po mestu izgovora “z” prelazi u “ž”, dolazi do toga da imamo dva ista suglasnika jedan pored drugog zbog čega se jedan od njih ispušta.

  • Blicem ili blicom?
    Pravilno je blicem. Uopšteno imenice muškog roda koje se završavaju na “c” u instrumentalu imaju završetak “em”.

  • Brisela ili Brisla?
    Pravilno je Brisela.

  • Vašington ili Vašinkton?
    Pravilno je Vašington. Ne vrši se jednačenje po zvučnosti jer je reč stranog porekla.

  • Uputstvo ili upustvo?
    Pravilno je uputstvo. Obično se “t” gubi kad se nađe ispred suglasničke grupe koja sadrži još jedno “t” ali ovo je izuzetak od pravila.

  • Podrški ili podršci?
    Pravilno je podršci.

  • Velington ili Velinkton?
    Pravilno je Velington. Ovo je izuzetak od pravila jednačenja po zvučnosti pošto je reč ujedno i o vlastitom imenu i o reči stranog porekla.

  • Varilac ili varioc?
    Pravilno je varilac.

  • Tužilac ili tužioc?
    Pravilno je tužilac.

  • Primetba ili primedba?
    Pravilno je primedba.

  • Babski ili bapski?
    Pravilno je bapski, zbog jednačenja po zvučnosti.

  • Baki ili baci?
    Pravilno je baki. Pošto je u pitanju reč od milja, ne primenjuje se glasovna promena. Isto kao i deki, zeki, seki i sličnim.

  • Banci ili banki?
    Pravilno je banci, ako koristimo dativ jednine. “Sve sam otplatio banci.” Kao genitiv množine može se koristiti banki i banaka. “Tamo nije bilo mnogo banki (banaka).”

  • Žurci ili žurki?
    Pravilno je žurki. Izuzetak od sibilarizacije.

  • Zvučao ili zvučio?
    Ovo su radni glagolski pridevi reči zvučati i zvučiti koje se ravnopravno koriste i oba su ispravna.

  • Akcent ili akcenat?
    Koriste se oba, s tim što je genitiv množine uvek “akcenata”.

  • Bubnjarem ili bubnjarom?
    Koriste se oba.

  • Britkiji ili briđi?
    Pravilno je britkiji.

  • Čarli Čaplina ili Čarlija Čaplina?
    Pravilno je Čarlija Čaplina. U stranim imenima menjaju se svi delovi imena osim pomoćnih reči.

  • Češki ili Češkoj?
    Pravilno je Češkoj.

  • Čistiji ili čišći
    Pravilno je čistiji.

  • Činilac ili činioc?
    Pravilno je činilac.

  • Čitaoca ili čitalaca?
    Oba se koriste, čitalaca u genitivu množine a čitaoca u genitivu i akuzativu jednine. “Eno jednog čitaoca u nizu čitalaca.”

  • Čestitki ili čestitci?
    Oba su pravilna, čestitki je nešto učestaliji izraz.

  • Zbirki ili zbirci?
    Pravilno je zbirci.

  • Zaspim ili zaspem?
    Ovo su različite reči i obe se koriste u svom značenju. Zaspem je oblik reči zasuti, dok je zaspim od zaspati.

  • Zaseok ili zaselak?
    Pravilno je zaselak.

  • Vrući ili vrućiji?
    Pravilno je vrući.

  • Vrabca ili vrapca?
    Pravilno je vrapca.

  • Vozim avensis ili vozim avensisa?
    Pravilno je vozim avensis.

  • Volu ili vole?
    Kao vokativ reči “vo” piše se “vole”. Kao drugo lice množine reči “volim” piše se takođe “vole”.

  • Vojin ili Voin?
    Pravilno je Vojin.

  • Voćki ili voćci?
    Pravilno je voćki.

  • Vladikin ili vladičin?
    Pravilno je vladičin.

  • Zarij ili zari.
    Pravilno je zarij.

  • Zaposlen ili zapošljen?
    Koriste se oba.

  • Zanemaruju ili zanemarivaju?
    Pravilno je zanemaruju.

  • Zabrinuo ili zabrino?
    Pravilno je zabrinuo.

  • Za Marka Petrovića ili za Marka Petrović?
    Pravilno je za Marka Petrovića.

  • Alki ili alci?
    Pravilno je alci.

  • Ambasadoru ili ambasadore?
    Koriste se oba, preporučuje se ambasadore.

  • Anđeoski ili anđelski?
    Za ono što se odnosi na anđele koristi se anđelski (anđelska krila, na primer), dok se anđeoski više koristi u prenesenom značenju: anđeoska lepota, anđeoski glas i slično.

  • Anketa ili anketi?
    Za genitiv množine koristi se anketa (“Od svih anketa...”), dok se za dativ i lokativ jednine koristi anketi. (U anketi, toj anketi...)

  • Andreju ili Andrej?
    Pravilno je Andrej.

  • Batka ili bataka?
    Pravilno je bataka.

  • Bdio ili bdeo?
    Koriste se oba.

  • Bankin ili bančin?
    Koriste se oba.

  • Basamaci ili basamci?
    Pravilno je basamaci.

  • Baštenski ili baštanski?
    Pravilno je baštenski.

  • Batinjanje ili batinanje?
    Pravilno je batinanje.

  • Begstvo ili bekstvo?
    Pravilno je bekstvo.

  • Beleg ili belega?
    U muškom rodu je beleg, a u ženskom belega.

  • Belanca ili belanceta?
    Koriste se oba.

  • Belog ili Belov?
    Pravilno je Belog.

  • Benzinski ili benziski?
    Pravilno je benzinski.

  • Aspekta ili aspekata?
    Pravilno je aspekata.

  • Apoteki ili apoteci?
    Pravilno je apoteci.

  • Auta ili auti?
    Za muški rod nominativ množine je auti, a za srednji auta. Preporučuje se upotreba punog naziva automobili.

  • Autobusem ili autobusom?
    Pravilno je autobusom.

  • Avion kojeg vozi pilot ili avion koji vozi pilot?
    Pravilno je avion koji vozi.

  • Bezcenje ili bescenje?
    Pravilno je bescenje, zbog jednačenja po zvučnosti.

  • Beškoj ili Beški?
    Pravilno je Beški.

  • Bezkonačno ili beskonačno?
    Pravilno je beskonačno, zbog jednačenja po zvučnosti.

  • Bezkompromisna ili beskompromisna?
    Pravilno je beskompromisna, zbog jednačenja po zvučnosti.

  • Bezskrupulozan ili beskrupulozan?
    Pravilno je beskrupulozan, zbog jednačenja po zvučnosti.

  • Bezbprekoran ili besprekoran?
    Pravilno je besprekoran, zbog jednačenja po zvučnosti.

  • Besniji ili bešnji?
    Pravilno je bešnji.

  • Bezbedonosan ili bezbednosan?
    Pravilno je bezbednosan.

  • Bezbednosti ili bezbednošću.
    Koriste se oba sa blagim varijacijama (slično kao i smrti-smrću). Bez atributa obično se koristi „bezbednošću“ (On upravlja bezbednošću) a sa atributom se koristi „bezbednosti“ (Ovo je povezano sa našom bezbednosti na radu).

  • Bescarinski ili bezcarinski?
    Pravilno je bescarinski, zbog jednačenja po zvučnosti.

  • Beskičmenjak ili bezkičmenjak?
    Pravilno je beskičmenjak zbog jednačenja po zvučnosti.

  • Bespovratno ili bezpovratno.
    Pravilno je bespovratno zbog jednačenja po zvučnosti.

  • Beživotno ili bezživotno?
    Pravilno je beživotno. Dolazi prvo do jednačenja po zvučnosti a zatim i do ispuštanja jednog od udvojenih „ž“.

  • Bibliotekarski ili bibliotečki?
    Koriste se oba sa različitim značenjem. Bibliotekarski se odnosi na profesiju bibliotekara (recimo „Bibliotekarski smer“) dok se bibliotečki odnosi na ustanovu (bibliotečka klupa).

  • Bejaše ili bijaše?
    Koriste se oba.

  • Bliži ili bliskiji?
    Koriste se oba sa različitim značenjem. Bliži se koristi u prostornom smislu – „Ova čaša je bliža nego ona druga“ – dok se bliskiji koristi za odnose sa drugima – „Bliskiji je sa sestrom nego sa bratom“.

  • Bogastvo ili bogatstvo?
    Pravilno je bogatstvo. Ovo je jedan od izuzetaka gde se „t“ ne gubi u ispred suglasničke grupe „stvo“. (Slično: bratstvo, sudstvo...)

  • Bojanje ili bojenje?
    Koriste se oba, sa različitim značenjem. Bojanje je oblik od „bojati se“ dok je bojenje oblik od „bojiti“.

  • Bolestan ili bolesan?
    Pravilno je bolestan.

  • Bombona ili bonbona?
    Pravilno je bonbona.

  • Branilac ili branioc?
    Pravilno je branilac.

  • Bratovo ili bratovljevo?
    Koriste se oba.

  • Bretela ili bratela?
    Pravilno je bretela.

  • Crći ili crknuti?
    Koriste se oba.

  • Crnji ili crniji?
    Pravilno je crnji.

  • Crto ili crtao?
    Pravilno je crtao.

  • Crpim ili crpem?
    Koriste se oba.

  • Ćerci ili ćerki?
    Koriste se oba.

  • Dobićete ili ćete dobiti?
    Koriste se oba.

  • Ćevabdžinica ili ćevapdžinica?
    Pravilno je ćevabdžinica, vrši se jednačenje po zvučnosti.

  • Da, dade ili dadne.
    Koriste se sva tri.

  • Dajite ili dajte?
    Koriste se oba. Dajte je od glagola dati a dajite od glagola davati.

  • Da l' ili dal'
    Pravilno je da l'.

  • Davalac ili davaoc?
    Pravilno je davalac.

  • Austrougari ili Austrougri?
    Odgovor: Austrougrin, Austrougri, Austougara.

  • Deprecijacija ili depresijacija?
    Pravilno je deprecijacija.

  • Zdravo kneže ili zdravo knezu?
    Pravilno je zdravo kneže.

  • Zdravo Lave ili zdravo Lavu?
    Pravilno je zdravo Lave.

  • Zdravo Sara ili zdravo Saro?
    Pravilno je zdravo Saro.

  • Zdravo Lave ili zdravo Lavu?
    Pravilno je zdravo Lave.

  • Zdravo Sara ili zdravo Saro?
    Pravilno je zdravo Saro.

  • Zdravo Marta ili zdravo Marto?
    Pravilno je zdravo Marta.

  • Hitca ili hica?
    Pravilno je hica.

  • Idem kod zubara ili idem zubaru?
    Koriste se oba.

  • Đorđeta ili Đorđa?
    Pravilno je Đorđa.

  • Đubretom ili đubrem?
    Pravilno je đubretom.

  • Đurađa ili Đurđa?
    Pravilno je Đurđa.

  • Gledo ili gledao?
    Pravilno je gledao.

  • Glumila ili glumela?
    Pravilno je glumila.

  • Gluši ili gluvlji?
    Komparativ reči gluh je gluši, a komparativ reči gluv je gluvlji.

  • Iščekivati ili isčekivati?
    Pravilno je iščekivati.

  • Izkopirati ili iskopirati.
    Pravilno je iskopirati, zbog jednačenja po zvučnosti.

  • Iscrpiti ili iscrpeti?
    Pravilno je iscrpiti.

  • Iščupati ili isčupati?
    Pravilno je iščupati, zbog jednačenja po zvučnosti.

  • Iscelenje ili isceljenje?
    Pravilno je isceljenje.

  • Iskorišten ili iskorišćen?
    Koriste se oba.

  • Iskrsnulo ili iskrslo?
    Koriste se oba.

  • Iskristalizovati, iskristalisati ili iskristalizirati?
    Koriste se sva tri.

  • Ispležen ili isplažen?
    Pravilno je isplažen.

  • Izpoštovati ili ispoštovati?
    Pravilno je ispoštovati.

  • Izporučiti ili isporučiti?
    Pravilno je isporučiti.

  • Istoriski ili istorijski?
    Pravilno je istorijski.

  • Ja bi ili ja bih?
    Pravilno je ja bih.

  • Jedan/neki dobri čovek ili jedan/neki dobar čovek?
    Pravilno je jedan/neki dobar čovek.

  • Kiseo kupus ili kiseli kupus?
    Pravilno je kiseli kupus.